ROTO Vina 2014 - page 92

92
Vinska Škola
Vinska Škola
Što je Vino?
Vino je poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelo-
mičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svježeg i za preradu u
vino pogodnoga grožđa.
Podjela Vina:
Vina u smislu zakona
1) vina u užem smislu riječi:
mirna vina (stolno, kvalitetno, vrhunsko)
pjenušava vina (pjenušci, šampanjci)
biser vina ( kao pjenušci s manjim pritiskom CO2)
gazirana vina ( mirna vina s naknadno ušpricanim CO2)
2) specijalna vina:
desertna vina (Prošek)
aromatizirana vina (Vermouth,Bermet)
likerska vina (Porto,Madeira,Sherry)
Specijalna vina
su vina dobivena posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez
dodatka ili s dodatkom određene količine vinskog alkohola, vinskog desti-
lata, šećera, koncentriranog mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih tvari
biljnog podrijetla.
Po boji vina se dijele na:
BIJELA
dobivaju se od bijelog grožđa, u današnje vrijeme ona čine nešto manje od
pola svih vina u svijetu. Većina bijelih vina pije se kad su mlada i osvježa-
vajuća i voćnog okusa. Udio kiseline je obično veći nego kod crnih vina, a
udio alkohola nešto manji.
RUŽIČASTA
(rose, opolo) – dobivaju se iz crvenog grožđa. Pulpa (meso) i kožica (koje
sadržavaju boju) odvaja se nakon samo nekoliko sati, zbog čega mali
udio pigmenta prelazi u masulj. Posljedica toga je blijedocrvena boja vina
umjesto tamnocrvene. Prema tipu se rose vina svrstavaju u bijela vina (
bez malolaktičnog vrenja)
CRNA
dobivaju se uvijek iz crnog grožđa. Većina crnih vina teža su od bijelih
vina, naročito ako dolaze iz južnih vinorodnih regija. Posebnost crnih vina
su njegova taninska svojstva. Tanin leži u kožici bobica i izdvaja se tijekom
fermentacije. Mnogo tanina znači da vina trebaju dozrijevati u bačvama i
kasnije se dugo usavršavati u bocama.
Po sadržaju neprevrelog šećera vina;
Mirna vina (stolno, kvalitetno, vrhunsko) se dijele na:
suha – do 4 g/l,
polusuha – od 4-12 g/l,
poluslatka– od 12-50 g/l,
slatka– preko 50 g/l neprevrelog šećera
Pjenušava, biser i gazirana vina dijele na:
vrlo suha
suha
polusuha,
poluslatka i slatka
Što su predikatna vina?
Kurir danas slavnog podruma Schloss Johannisberg je 1775. pošao po
službeno dopuštenje za početak berbe, ali je zakasnio nekoliko tjedana
jer su ga na tom putu oteli razbojnici. Kada je stigao natrag, grožđe je
već napala plijesan i tako je „jadni podrumar“ postao zaslužan za prvu
kasnu berbu. Nasreću, grožđe je već bilo dovoljno zrelo, pa ga plijesan
nije uništila već naprotiv, oplemenila je vino. Tako je stvoren novi vinski
stil-predikatna vina.
Predikatna vina su kvalitetna vina koja zadovoljavaju posebno propisane
uvjete. To su vina koja u dobrim godinama i prikladnim uvjetima dozrije-
vanja grožđa na trsu, a ovisno o postignutom stupnju prezrelosti grožđa
te vremenu berbe i prerade, postižu posebnu kakvoću. Hrvatski zakon o
vinu razlikuje pet vrsta predikatnih vina koja mogu nositi oznake: kasna
berba, izborna berba, izborna berba bobica, izborna berba prosušenih
bobica te ledeno vino.
Vina Kasne Berbe
su vina kasne berbe proizvedena od grožđa koje je ubrano u stanju prezre-
losti i mošt kojeg ima najmanje 94˚c Oechsla.
Vina Izborne Berbe
su vina proizvedena isključivo od posebno izabranog grožđa kojemu mošt
sadrži najmanje 105˚c Oechsla.
Vina izborne berbe bobica
su vina proizvedena od izabranih, prezrelih i plemenitom plijesni napad-
nutih bobica mošt kojih sadrži najmanje 127˚c Oechsla.
Vina izborne berbe prosušenih bobica
su vina proizvedena od izabranih prosušenih bobica mošt kojih sadrži
najmanje 154˚c Oechsla.
Ledena Vina
su vina proizvedena od grožđa koje je ubrano pri temperaturi od naj-
manje -7˚c (minus 7˚c) i prerađeno u smrznutom stanju, a mošt kojega
sadrži najmanje 127˚c Oechsla.
Arhivska Vina
Kvalitetna i vrhunska vina koja su u podrumskim uvjetima čuvana pet
ili više godina, od toga najmanje tri godine u boci, mogu nositi naziv
„arhivsko vino“.
Pluteni ili navojni čep?
Sukladno tipu i kvaliteti vina te potencijalu čuvanja proizvođači vina ko-
riste se i različitim načinima začepljivanja boca. Vina namijenjena bržoj
potrošnji bez osobitog potencijala čuvanja začepljuju se različitim tipovi-
1...,82,83,84,85,86,87,88,89,90,91 93,94,95,96,97,98,99,100
Powered by FlippingBook