Kratka povijest kave

Objavljeno 18. travnja 2018.

Kava je uvijek oko sebe imala veo tajne i mistike. Skrivali su se recepti pripreme najbolje šalice kave, a nije se puno toga promijenilo ni danas

Legenda o kavi dolazi iz Etiopije, gdje je pastir Kaldi čuvao svoje koze. Jedne večeri primijetio je da koze veselo skakuću nakon što su pobrstile jedan grm. Otkinuo je nekoliko bobica s tog grma, pojeo ih te se ubrzo i on počeo osjećati živahno. Sav uzbuđen, ubrao je još bobica i ponio ih u selo, vjerskom starješini koji je to sve smatrao glupošću i bobice je bacio u vatru. 

No, prostorijom se proširio ugodan miris pa je starješina pomiješao zrna s vrelom vodom i kušao. Sretan, otkrivši novi napitak, počeo je širiti riječ o kavi diljem Etiopije.2

Povijest uzgoja i trgovine kavom započela je na Arapskom poluotoku. Do 15. stoljeća kava se uzgajala na području Jemena, jugozapadnom dijelu Arapskog poluotoka, a od 16. stoljeća kava stiže i na područje Perzije, Egipta, Sirije i Turske. Kavane poznatije pod nazivom qahveh-khaneh nisu bile mjesta samo za ispijanje kave, već središta razmjene informacija, opuštanje i razgovor s prijateljima. Ubrzo se svijetom proširio koncept kavane, odnosno coffee house, ponajviše zahvaljujući onima koji su hodočastili u Meku na Bliskom istoku, gdje bi se upoznali s kavom i ritualom ispijanja kave. 

Europljani su kavu upoznali zahvaljujući trgovcu iz Italije koji je 1615. godine kavu donio iz Istanbula u Veneciju, gdje je po prvi puta kušao napitak od kave. Venecija je imala veliku ulogu u širenju kave po Europi počevši od otvaranja prve kavane u Veneciji 1645. godine, do otvaranja prve trgovine kavom u Veneciji 1683. godine. Umjetnici, studenti i mnogi drugi uz kavu su se družili i razgovarali. U Francuskoj se kava proširila 1660-tih godina kada je počeo uvoz kave, a prva kavana otvorena je 1671. godine.

U Austriji se kava proširila nakon povlačenja Turaka 1683. godine. Naime, nakon povlačenja iz Beča, Turci su ostavili oko 500 vreća kave koja je tamošnjem stanovništvu bila nepoznata namirnica i odlučili su je se riješiti. Srećom, vijest o kavi je došla do špijuna, gospodina Kolschitzkyja, koji je znao pripremiti napitak od kave. Odlučio je iskoristiti kavu i počeo ju posluživati od vrata do vrata, a kasnije u velikim šatorima otvorenima za širu javnost. 

Ubrzo se kava proširila i drugim zemljama, poput Njemačke, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, te SAD-om, gdje je prva kavana otvorena u New Yorku 1696. godine. Tako je kava polako počela osvajati populaciju Staroga svijeta.

3

1723. važna je godina za biljku kave, tj. za njezin put preko oceana. Političke igre i kolonizacije odigrale su svoju ulogu, pa je tako kapetan francuske vojske Gabiele de Clieu bio zadužen za presađivanje biljke u sve zemlje koje su bile tadašnje francuske kolonije. Vulkanska erupcija zaslužna je za uspjeh nove kulture na otoku Martiniku jer je razorila žetve kakaa i zamijenila ih kavom. Kava s ovog područja omogućuje Francuskoj da postane vodeća država u trgovini kavom na europskom tržištu i to sve do blokade Napoleona.

Nedugo nakon što je stigla na Martinik kava je dospijela i u Latinsku Ameriku. Na visoravnima ovoga kontinenta kava je naišla na podneblje slično onome u njezinoj pradomovini – Istočnoj Africi. Iz toga će razloga uzgoj kave na ovom prostoru doživjeti svoj najveći uzlet. Brazil postaje “raj na zemlji” upravo zbog kave i bio je prvi aktualni svjetski proizvođač kave. Pred sam kraj 18. st. kreće kultivacija kave i to u brazilskim državama Sao Paolo i Minas. 

-------

Davolji napitak

Zanimljiv je podatak da je u to doba Papa Clement VIII. bio prozvan da zabrani kavu koji su mnogi nazivali đavoljim napitkom. Papa se tome usprotivio i rekao upravo suprotno: “Ovaj napitak je toliko dobar da bi bilo šteta odreći ga se, umjesto toga, prigrlimo ga i dajmo mu blagoslov.“

4

 


Ove stranice koriste tzv. kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći naše stranice slažete se s korištenjem kolačića. Više

Slažem se