Vinarija Stina

Inspiracija iz stoljetnih podruma i vinograda protkanih kamenom

Objavljeno 22.ožujka 2018.

Sommelieri, poznavatelji i ljubitelji autohtonih dalmatinskih sorti dolaze na svoje kada je riječ o vinariji Stina iz Bola na Braču

Pripremili Manuela Maras i Hrabren Dobrotić

Svatko tko je prošao bolskom rivom, negdje na pola puta ako se ide od plaže Zlatni rat do franjevačkog samostana, vidio je ponosnu stoljetnu građevinu podruma Prve dalmatinske vinarske zadruge, jedan od simbola tog čarobnog bračkog gradića. Upravo u obnovljenim dvoranama ovih podruma čuvaju se vrhunska dalmatinska vina vinarije Stina, poput Pošipa, Vugave, Prošeka i Plavca malog, sa sunčanih, kamenom protkanih obronaka od Murvice do Gornjeg Humca.

Stina01

Iskrenost vinarstva s bračkog kamena
Čast nam je bila sjesti za stol s predstavnikom Stina vinarije, gospodinom Emilom Mehdinom, s kojim se intervju pretvorio u vrlo ugodan i iskren razgovor.

Molim Vas da nam ukratko predstavite vinariju Stina i vina koja su danas dostupna na kušanju.
- Najprije, tu je Godiment, što je u bračkom govoru riječ za ugodu. To je vino iz naše druge linije, jedna sretna kombinacija, kupaža, zapravo pravilnije, asemblaža triju sorti: pošipa, vugave i chardonnaya. Od monosortnih vina imamo Vugavu i sve Plavce. Plavac mali 2013 ležao je 12 mjeseci u rabljenoj bačvi s 10% novog hrasta, a Plavac mali 2013 Majstor nakon malolaktičke fermentacije proveo je 18 mjeseci u bačvi od 70% novog hrasta. Plavac mali 2011 Remek djelo u 100% novoj bačvi ležao je 24 mjeseca i rađen je od posebno izabranog grozda.

Kakva je bila berba 2017. godine?
- Jako teška, zbog suše, no krenimo ispočetka. Ustali smo ujutro u pola sedam, gledamo u nebo, kiše nema. Drugi dan, kiše nema i tako jedno četiri mjeseca. Prosječna je proizvodnja naše komercijalno najvažnije etikete, Pošipa, 45.000 boca godišnje, a ove godine smo uspjeli ubrati za 30.000 boca, što je dramatičan pad. U proljeće smo prošli sjajno, jer nas nije zahvatio mraz kao Korčulane koji su u travnju izgubili dosta uroda zbog toga, no suša nas je zato pogodila. Nije točna priča, da što je sušnija godina, to je bolje vino. Dio grožđa koji se spasio bio je sjajan, dio je bio samo prosječan. Pošip koji smo dobili nešto je masivniji nego naš tipični Pošip, malo više ima koncentrata, žešći je. On će sigurno biti prihvaćen na tržištu, ali samo 30000 boca ipak donosi financijski gubitak. No, to je tako, teško je navodnjavati brački kamen, osuđeni smo na koji osmijeh ili pogled odozgo.

Što možemo očekivati od ove godine, spremate li kakve novitete?
- Naša druga vina, mi ih tako nazivamo, vina s malim etiketama Godiment i Bogondon doživjela su sada drugu berbu. Radimo i pjenušac. To su dakle kupaže autohtonih dalmatinski sorti s barem jednom internacionalnom. Iz njih pokušavamo izvući jedno harmonično, balansirano i pitko vino koje će možda baš zbog tog spoja s internacionalnim sortama ispasti blaže, jer naše su autohtone sorte kao nositelji inače apsolutno dominantne u aromi. To je neobično, jer kad bismo nekome rekli da ti chardonnay ili syrah služi da smanjiš tijelo, rekli bi nam da se šalimo. Naša ideja je da ta vina s malim etiketama postavimo kroz ovu i sljedećih nekoliko godina kao best-buy dalmatinskih vina. Ona predstavljaju apsolutnu vrijednost za novac, jer se mogu tući s prvim linijama iz Istre i Slavonije, cjenovno smo tu negdje s njima. Ove godine izlaze Plavac mali Majstor 2016, a uskoro i novo Remek djelo.

U Bolu djelujete u prostoru Prve dalmatinske vinarske zadruge. To je podrum s početka 20. stoljeća, no društvo Jako vino obnovilo ga je 2009. godine. Što se sve od tada promijenilo i na što ste najviše ponosni, glede na tako dugu vinarsku tradiciju?
- Ponosni smo na povijest prostora. Naš je podrum prvi u Dalmaciji građen upravo s namjerom da bude vinski podrum. Rađen je 1901. godine u vrijeme najvećeg procvata vinarstva u Dalmaciji. U doba dok je dobar dio Europe bio već poharan filokserom, ona još nije došla na Brač koji je bio ogroman izvoznik vina. Iz naše vinarije izlazili su milijuni litara vina koji su išli u izvoz prema Španjolskoj, Njemačkoj, Italiji i Francuskoj. Upravo zbog toga je ta vinarija građena tako blizu mora, možda je i najbliža crti mora uopće u svijetu, da bi bio olakšan transport vina prema brodovima. Ponosni smo na to što u vinariji čuvamo zlatnu medalju s međunarodnog natjecanja iz Pariza iz 1909. godine. Nije priča Brača i vina počela sa Stinom, ali Stina je uspješno nastavila stoljetnu tradiciju. Ponosni smo dakako i na ono u bačvama.

Koja je filozofija vinarstva vinarije Stina?
- Mi nismo veliki tim ljudi. Na tržište izbacujemo samo vina koja bismo i sami pili. Ne radimo vina za tržište, radimo vina koja zadovoljavaju nas kao proizvođače (doznajemo da vole suša vina, op. a.) i tek kada smo mi zadovoljni kvalitetom, puštamo ih na tržište. Kvaliteta je imperativ.

Stina02

Velemajstori autohtonih dalmatinskih sorti
Kušanje vina slijedilo je kako su i najavljena, počevši s Godimentom 2016. čiji je moto „Mala etiketa, veliko vino“. Jednu od najmanjih vinskih etiketa na svijetu (veličine poštanske marke) dizajnirali su Bruketa & Žinić te za svoje djelo dobili i nekoliko nagrada. Kušali smo zatim Vugavu 2017 te 2015, pri čemu ističemo posljednju. Ona je izraženo aromatična i intenzivne arome kvasca, osjeća se kokos, vanilija i lagani dim.

Fini tanini daju naslutiti odležavanje u malim, novim drvenim bačvama. Ležanje na kvascima dalo joj je kremoznost. Pojavljuje se žuto voće, marelica, zrela dunja te naznaka tofua. Balansirano je, zaokruženo i dugotrajno u okusu, sjajne smirujuće svježine. Vino traži ozračivanje, jer u početku nedostaje čistoće sorte. Temperatura serviranja idealna je na 14-15°C.

Prešavši na Plavce, redom smo kušali Plavac mali 2013, Plavac mali 2013 Majstor te Plavac mali 2011 Remek djelo, sve iz butelja snježnobijelih etiketa s ugraviranim natpisima, koji kao da su uklesani u bračkom kamenu. Dok se kod Plavca malog 2013 identificiraju grublji tanini koji suše usta (iz drveta, zbog korištene bačve), Majstor je ponudio finije tanine dok je Remek djelo postiglo uravnoteženost, posebno na pravoj temperaturi.

Plavac mali Remek djelo 2011, zvan u šali i Velemajstor, vino je sadržajne boje, koncentrirano, zbog malog prinosa po trsu i mnogo sunca. Cijeloj stvari pridonosi činjenica da je rađeno samo iz probranih bobica, s najstarijih vinograda. Očito je da je vino dosta odležalo, prisutan je alkohol, čak i viši alkoholi, vidljive su vinske suze, a smeđi rubovi ukazuju na dugotrajni boravak u bačvi. U aromi tu su drvo, suha borovnica i čokolada, a u finišu čisti džem od suhe šljive. Karakterizira ga živa svježina, uravnoteženost, mineralnost u ustima, dugotrajan okus u završnici te fina kakvoća.

Vino je spremno, ali potencijal mu je još 3-5 godina pa da bude sjajno. Upariti ga se može s crnim ili crvenim mesom u tamnom umaku s brusnicom, borovnicom ili suhom šljivom čiju će kiselost izbalansirati uz crne rezance ili njoke. Poslužiti ga treba na 18°C u velikoj burgundskoj čaši. 


Ove stranice koriste tzv. kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći naše stranice slažete se s korištenjem kolačića. Više

Slažem se