Oktoberfest i njemačka piva
Objavljeno 02. listopada 2019.
Prvim tjednom jeseni kao da se mijenja i žeđ ljubitelja piva pa na još uvijek punim terasama, ali i u interijerima pivnica, gostionica, krčmi i kafića viđamo u ponudi pivske stilove kojih tijekom ljetnih mjeseci možda i nije bilo. Inspiraciju pritom ugostiteljima pruža i činjenica da se u Münchenu održava najveći pivski festival na svijetu - Oktoberfest.
Napisao Hrabren Dobrotić
Oktoberfest je izuzetno značajan događaj za bavarsku kulturu i tradiciju, a znatno je obilježio i povijest pivarstva, stvorivši poseban stil piva Oktoberfestbier i populariziravši njemačku pivsku kulturu diljem svijeta. Posljednjeg tjedna rujna, milijuni ljudi hodočaste na Theresienwiese, gdje se uz bogat folklorni i gastronomski program, posluže milijuni litara piva. Ovaj pivski festival vrlo je utjecajan pa se posebno u većim europskim gradovima pojavljuju njegove umanjene inačice, što je u nekom smislu, recimo, i zagrebački Burgerfest na Strossmayerovom trgu.
Märzen
Prvi Oktoberfest održan je 1810. godine u čast ženidbe tadašnjega bavarskoga princa Ludwiga, no tek će oko druge polovice 19. stoljeća dijelom festivala postati i stil piva varen posebno za ovaj događaj. Pretpostavlja se da se u prvoj polovici stoljeća na Oktoberfestu najviše pio minhenski tamni lager, koji izraženi sladni profil duguje minhenskom sladu. Nešto svjetliji, jantarni lager s blago izraženijim hmeljnim profilom pojavljuje se sredinom 19. stoljeća te koristi Vienna slad, stoga se i zove (danas je stil relativno rijedak) Vienna Lager. Otprilike istovremeno, razvija se u minhenskoj pivovari Spaten stil piva zvan Märzen.
Märzen je tradicionalni naziv za lager koji se kuha početkom proljeća, dakle u ožujku, prema tome bi doslovni prijevod bio „ožujsko pivo“. Iako je povijesno gledano poznato pivo Zagrebačke pivovare vjerojatno nastalo kao prijevod imena ovoga stila, a možda je i bilo upravo toga stila, današnje Ožujsko kakvo poznajemo daleko je od kompleksnosti Märzena i može se svrstati u kategoriju komercijalnih svijetlih lagera kakvih ima svugdje u svijetu. Tradicionalno se „ožujsko pivo“, dakle Märzen, varilo od posljednjih zaliha lanjskoga hmelja i slada, taman prije nego li porastu temperature, a pivari se tijekom ljeta odmore od kuhanja piva. Nakon dužeg odležavanja dobivamo sladno, krušno i tostirano pivo bez jakog hmeljnog upliva, ali i bez pretjerano izražene slatkoće, posebno u finišu. Upravo je ovaj stil stekao popularnost na Oktoberfestu te se iz njega ubrzo razvio Oktoberfestbier.
Oktoberfestbier
Manje intenzivan i bogat sladnim okusima od Märzena, Oktoberfestbier je tip lagera koji može biti tako nazvan isključivo ako ga proizvodi pivovara iz Münchena, u pravilu za Oktoberfest. Danas to znači da ga proizvode uglavnom komercijalne i velike pivovare u tom gradu, a stil se kroz povijest malo-pomalo mijenja prema sve svjetlijoj i sušoj varijanti. Moderna verzija se naziva i Festbier, što je ujedno i ime koje nije rezervirano isključivo za München, a u nostalgiji za minulim vremenima, neke pivovare ponovno za festival proizvode upravo Märzen kao nešto bogatiju protutežu famoznom Oktoberfestbieru.
Neke od poznatih pivovara koje proizvode pivo posebno za Oktoberfest su primjerice Ayinger, Augustiner, Hacker-Pschorr, Hofbräuhaus, Löwenbräu, Paulaner i Weihenstephaner.
Njemački Pils
Svijetlo njemačko pivo koje se nastavlja na originalno češki stil, pri čemu se najviše razlikuju u izboru hmelja. Vrlo je laganog karaktera, osvježavajuće i pitko s nešto više biljne/travnate ili začinske hmeljne arome od minhenskih svijetlih lagera. Vrlo popularan stil koji je iznjedrio brojne komercijalne stilove, a propisni primjer Pilsnera odnedavno kuha Zmajska pivovara.
Bock, tamni Bock (Dunkles Bock) i Doppelbock
Bock je jači njemački lager porijeklom iz grada Einbecka. Intenzivniji je od svijetlih minhenskih lagera kao i od Pilsnera te spomenutog Festbiera, dok je tamna verzija jača alkoholom i bogatija sladom. Još jači oblik je Doppelbock (dvostruki Bock), a posebnom se tehnikom smrzavanja te odvajanja leda od koncentrata dobiva vrlo kompleksni Eisbock koji je najčešće jači i od Doppelbocka, iako to nije pravilo.
Poznata lokalna varijanta ovoga stila je Medvedgradova Grička vještica, Doppelbock od 7,5% alkohola, sladnog, krušnog profila bez gorčine ili istaknute hmeljne prisutnosti. Kao Božićni specijal, ista će pivovara pripremiti Dunkles Bock, s nešto manje alkohola i finom prisutnošću slatkog suhog voća u aromi. Vrijedi spomenuti i nedavnu kolaboraciju pivovare Medvedgrad i znamenite američke pivovare Odell koja je urodila svijetlim Bockom zvanim Pedeset pet (55), jačim lagerom s nešto izraženijom začinskom hmeljnom notom koja mu je podigla pitkost.
Schwarzbier
Crno, lagano njemačko pivo, tamnije, ali s manje tijela od minhenskih tamnih piva, a pogotovo od tamnih Bockova. Crna kraljica se smatra jednim od Medvedgradovih klasika, a varena je upravo u ovom stilu s dosta karamelnih sladnih nota i tek dodirom prženoga slada.
Rauchbier
Dimljeno pivo porijeklo iz grada Bamberga u Bavarskoj. Ukratko, pivo se može opisati kao nešto tamniji Märzen s balansiranom dimljenom aromom, iako je ovaj opis nepravedno kratak i štur prema kompleksnosti ovoga piva i njegove tradicije. Izuzev bamberškog klasika Aecht Schlenkerla, kod nas pivo ovoga stila predstavlja MBC Slawoner i njihov Dimljeni patak.
Weissbier
Ako smo spomenuli crno, nepravedno bi bilo preskočiti „bijelo“ njemačko pivo, tradicijom snažno vezano uz Bavarsku. Riječ je o pšeničnom pivu i to gornje fermentacije, dakle aleu, a ne lageru, koje svoju punoću, nježnost i slatkoću duguje visokom udjelu pšeničnog slada (tradicionalno minimalno 50%), dok u aromi prevladavaju specifične kvasne note voćnih estera (banana) i začinskih fenola (klinčić).
Medvedgrad od svojih početaka, a od osnutka je prošlo točno 25 godina, u repertoaru drži Dva klasa, klasično njemačko pšenično pivo nastalo po uzoru na bavarske velikane kao što su Paulaner i Erdinger čiji su komercijalni primjeri pšeničnih piva danas široko dostupni i na našem tržištu.
