Svjetski trendovi u vinima - dolaze li u Hrvatsku?
Objavljeno 22. svibnja 2024.
Vinski svijet je dinamičan i uvijek u pokretu, a trendovi se neprestano mijenjaju. No pravo pitanje je - dolaze li ti svjetski trendovi i u Hrvatsku, zemlju s bogatom vinskom tradicijom?
Potražnja za prirodnim i organskim vinima
Jedan od prominentnih trendova u svijetu vina je rastuća potražnja za prirodnim i organskim vinima. Potrošači postaju sve svjesniji kemikalija i dodataka prisutnih u hrani i piću, što dovodi do sve većeg interesa za vinima proizvedenima uz minimalnu intervenciju. U Hrvatskoj, gdje je vinarska tradicija duboko ukorijenjena, raste svijest o važnosti održivih i ekološki prihvatljivih praksi. Ovakav pristup ne samo da potiče zdraviju ekološku ravnotežu u vinogradima, već također rezultira i kvalitetnijim i autentičnijim vinima. Kao rezultat toga, mnoge hrvatske vinarije prihvaćaju organsku i biodinamičku vitikulturu, proizvodeći vina koja odražavaju jedinstveni terroir regije. Neke od vinarija koje su se okitile nagradama su Kabola, koja je dobila dvije međunarodne nagrade - Luxury Awards u kategoriji Najbolja tvrtka za proizvodnju organskog vina 2022. i Prestige Awards u kategoriji Vinograd godine i Vinarija Kopjar čija su organska vina prije koju godinu na Decanteru osvojila srebro za Graševinu te broncu za Sauvignon, Rajnski Rizling Chardonnay i Muškat Žuti.
Biodinamička vina proizvode se u potpunosti organski i prirodnim putem – zbog toga je udio sulfita u njima nizak, do fermentacije dolazi spontano i prirodnim putem, a isto se tako vino i stabilizira te mu nisu potrebni aditivi. Ova vina nose međunarodno priznate certifikate: prepoznaju se po oznaci DEMETER koju dodjeljuje njemačka organizacija Demeter International i francuskoj oznaci BIODYVIN. U Hrvatskoj se biodinamička vina proizvode na više od 50 imanja, među kojima su vinarije Volarević, Rizman, Testament i Kabola, a vrijedi spomenuti da su etikete biodinamičkih vina Šuran dobila zlato za dizajn na European Design Awards.
Fokus na tradicionalne sorte
U eri dominacije internacionalnih sorti grožđa, raste interes za lokalne i tradicionalne sorte. Hrvatska s ponosom ističe svoju bogatu raznolikost, s više od 130 tradicionalnih sorti grožđa. Moćni Plavac Mali ili svježi i zavodljivi Pošip u dalmatinskim vinogradima očaravaju svojom snagom i dubinom dok profinjena Malvazija ili karakteristični Teran s istarskih brežuljaka osvajaju svojom svježinom i slojevitošću. Graševina, kraljica slavonskih vinograda, dominira u pitoresknoj ravnici Slavonije svojom izvanrednom kvalitetom i raznolikošću. Uz prepoznatljive i poznate sorte, vrijedi spomenuti one manje razvikane od kojih su vinari napravili predivna vina, poput Plavine Ante Sladića, Maraštine od vinarije Madirazza s Pelješca koju su vinificirali metodom sur lie, Pušipela od Dvanajščak-Kozola, Krauthakerov Zelenac koji je zapravo prva navedena hrvatska autohtona sorta RH u enciklopediji sorti iz 19. stoljeća. Hrvatska vina nude jedinstvenu paletu okusa i stilova koji su prepoznati na globalnoj razini. Revitalizacija tradicionalnih sorti grožđa ne samo da slavi naslijeđe i tradiciju, već pruža i priliku za očuvanje biološke raznolikosti te potiče održivost vinogradarstva i lokalnih zajednica.
Narančasta vina: Rastuća zvijezda
Rast popularnosti 'narančastih vina' označava značajan trend u svijetu vina. Ova vina, poznata i kao jantarna ili oranž vina, proizvode se od bijelog grožđa s produljenom maceracijom, što im daje složene okuse i boje slične crvenim vinima. Kontakt svježe prešanog soka s kožicom grožđa dodaje dublju boju i pojačava taninsku strukturu vina. Tradicionalni gruzijski način proizvodnje vina, s korištenjem qvevrija zakopanih u zemlju, od ključne je važnosti za stvaranje jedinstvenih i okusom bogatih narančastih vina. Većina narančastih vina ima razdoblje kontakta s kožicom koje varira od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, što rezultira intenzivnijim i kompleksnijim okusom. Ovaj prirodni pristup proizvodnji često podrazumijeva minimalnu intervenciju i ograničenu uporabu aditiva ili konzervansa.
Najveći proizvođači macerata su vinari s Plešivice koji koriste sorte poput rajnskog rizlinga, sivog pinota, ali i plešivičke sorte poput kraljevine. Primjer toga je već prepoznatljiv Šoškićev Haiku i atraktivan Jagunićev Traminac Crveni. I ostale vinske regije imaju predstavnike svojih macerata te danas zaista možmo pronaći orange vina u objektima sa širom vinskom ponudom te vjerujemo da je to tek početak.
Utjecaj tehnologije na vinsku industriju
Moramo istaknuti i utjecaj tehnologije na vinsku industriju, što postaje ključno u današnjem digitalnom dobu. Digitalni marketing, e-commerce platforme i društvene mreže sve su važniji kanali za promociju vina i dosezanje novih potrošača. Vinari u Hrvatskoj sve više prepoznaju važnost prisutnosti na online tržištu te aktivno koriste digitalne alate za promociju svojih proizvoda. Kroz online prisutnost, vinari imaju mogućnost ne samo promovirati svoje proizvode široj publici, već i izgraditi dublju vezu s potrošačima putem interaktivnih sadržaja, edukativnih materijala te direktnog komuniciranja. Osim toga, e-commerce platforme omogućuju vinarijama prodaju svojih proizvoda izravno potrošačima, što dodatno povećava dostupnost i vidljivost njihovih vina na tržištu. Vinska industrija u Hrvatskoj se uspješno prilagođava novim tehnološkim trendovima kako bi ostala konkurentna, no važno je naglasiti da i dalje njegujemo prvi kontakt s potrošačima putem sajmova i drugih manifestacija poput Vinskog grada te, s obzirom na to da smo mala zemlja, uspješno provodimo sve kanale komunikacije b2b i b2c.
Vinska priča: Poveznica s dušom i tradicijom vinogradarstva
Izuzetno je primjetan rast potražnje za 'vinskom pričom'. Sve više ljubitelja vina žudi za dubljim uvidom u podrijetlo svake boce, vinogradarske tradicije koje stoje iza nje te priču koja je čini posebnom. Ovaj trend pruža izvanrednu priliku hrvatskim vinarima da istaknu svoju jedinstvenu priču koja seže duboko u povijest vinogradarstva, privlačeći tako pozornost i očaravajući ljubitelje vina diljem svijeta. Umjesto samo vina, kupci žele iskustvo koje će ih povezati s vinogradom, vinarijom i ljudima iza svake boce te stvoriti dublju emocionalnu vezu s proizvodom koji uživaju. Vinari ulažu u svoje vinarije i na taj način žele upotpuniti iskustvo doticaja s imenom koje stoji iza njihovih vina. Možemo svjedočiti nekolicini primjera vinara po Istri koji su otvorili svoja vrata, poput Tomaza u Motovunu i Saints Hillsovu vinariju Cantina u Radovanima pored Poreča. Ključno je da hrvatski vinari ne samo proizvode izvanredna vina, već i da ispričaju priču koja će ostaviti neizbrisiv trag u srcima i umovima svakog ljubitelja vina koji se susretne s njihovim vinom.
Hrvatska - nova zvijezda na globalnoj vinskoj mapi
Svjetski trendovi u vinima ne samo da oblikuju današnju vinsku industriju, već i postavljaju temelje za budućnost. Hrvatska, sa svojom izuzetnom vinskom baštinom i raznolikošću autohtonih sorti grožđa, ima priliku postati ključni igrač na globalnoj vinskoj sceni. Iločki podrumi prvo su hrvatsko vino izvezeno u Češku početkom 21. stoljeća te su probili put i prepoznatljivost domaćih vina. S obzirom na to da su Hrvati i izvan Hrvatske vezani uz našu domovinu, poslovno su se mladi ljudi vezali uz naše vinare koje izvoze i distribuiraju diljem Europe pa tako, primjerice, Krauthaker vina možemo pronaći diljem Švicarske.
Kroz usvajanje inovacija, prilagođavanje promjenama i neprestano ulaganje u svoj brend, hrvatski vinari mogu ostati relevantni u ovom dinamičnom svijetu vina. Svaka čaša hrvatskog vina nosi priču, tradiciju i bogatstvo regije, privlačeći ljubitelje vina diljem svijeta da temeljito istraže sve što hrvatska vinska scena ima za ponuditi.
Utjecaj klimatskih promjena na kvalitetu i spremnost svježih vina
Klimatske promjene duboko utječu na kvalitetu i spremnost svježih vina. Negativni efekti obuhvaćaju varijacije u temperaturi i oborinama koje mogu poremetiti osjetljivu ravnotežu između šećera i kiselina u grožđu. Tada nastaju vina koja ne isporučuju očekivanu harmoniju i kompleksnost okusa. Ipak, važno je istaknuti da u nekim područjima blage klimatske promjene mogu produžiti sezonu rasta, pružajući grožđu priliku za postizanje optimalne zrelosti. Ovo rezultira vinima s bogatijim aromama i izražajnijom strukturom, dodajući dubinu i zadovoljstvo u čaši. Zbog klimatskih promjena ove su godine malvazije bile spremnije ranije nego inače te vina imaju više alkohola nego prošlogodišnje berbe. Ekstremni vremenski uvjeti, poput suše ili poplava, imaju potencijal ozbiljno narušiti vinograde i smanjiti prinos, što je izazov s kojim se vinogradari moraju suočiti. No kako bismo osigurali dugoročnu održivost vinogradarstva, nužno je pažljivo upravljati ovim promjenama i brzo se prilagoditi novim uvjetima koji se javljaju.
Je li 2023. vinogradarska godina povoljna za potrebe hrvatskog ugostiteljstva?
Prošla vinogradarska godina predstavljala je mješavinu izazova i prilika za hrvatsko ugostiteljstvo. Hrvatski vinogradari suočili su se s izazovnom godinom zbog vremenskih neprilika koje su pogodile mnoge nasade, posebno u ekološkoj proizvodnji. Obilne kiše i olujna nevremena donijele su probleme diljem zemlje, naročito u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju, uz snažne vjetrove i pojave bolesti kao što je plamenjača. Poznato je da hrvatskih vina, općenito gledano, uvijek nedostaje, a u prilog tome ide i činjenica da je npr. Kutjevo graševina ove godine prijavila 30% manje količine, a Čara pošipa će biti čak do 50% manje nego ranijih godina.
Iako su neka područja doživjela ekstremne vremenske uvjete koji su mogli utjecati na prinos i kvalitetu grožđa, druge su regije imale povoljne uvjete za uzgoj. Raznolikost mikroklimatskih uvjeta diljem Hrvatske pridonijela je varijaciji rezultata u različitim vinogradarskim regijama. Kvalitetu grožđa određuje idealna lokacija i sastav tla dok je sustav navodnjavanja, gdje je to potrebno, ključan za stabilan prinos i vrhunsku kvalitetu grožđa. S pravim poznavanjem tržišta i odabirom vina koje odgovara različitim ukusima i preferencijama, vinogradarska godina 2023. mogla bi biti izuzetno povoljna za hrvatsko ugostiteljstvo. Potrebno je napraviti zalihe, otkriti nove dobavljače, proširiti krug vinarija s kojima surađujete i prilagoditi ponudu sukladno aktualnom stanju na tržištu vina. Suradnja ugostitelja s lokalnim vinarijama ključna je za pronalazak najboljih vinskih opcija, iskorištavajući bogatstvo vina koje Hrvatska nudi.
Sadržaj kreiran u suradnji tvrtke Roto dinamic i časopisa HRB: Hoteli, Restorani, Barovi
