VINOLJUPCI – mjesec studeni u znaku vina

Stigao nam je studeni, mjesec u kojem ljubitelji vina i vinari dolaze na svoje. Radovi u vingradima su gotovi, jesen je pri kraju i bliži se početak zime. Degustiraju se vina, a zalihe na policama i u podrumima se pune.

Pred nama je jedan od najveselijih vinogradarskih blagdana – Martinje, kada se mošt se pretvara u zalihu vina u kojoj ćemo uživati tijekom cijele iduće godine.

U Roto webshopu mošt možda neće postati vino, ali zato smo odabranim vinima snizili cijene kako bi svaki vinoljubac našao nešto po svom ukusu i nazdravio uz dobro društvo i kapljicu. Živjeli!

Malo o vinu…

Što je vino i kako ga dijelimo

Vino je poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem mošta ili masulja, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa.

Podjela vina u užem smislu:

Mirna vina (stolno, kvalitetno, vrhunsko)
Pjenušava vina (pjenušci, šampanjci)
Biser vina (kao pjenušci s manjim pritiskom CO2

Specijalna vina:

Desertna vina ( Prošek)
Aromatizirana vina (Vermouth, Bermet)
Likerska vina (Porto, Madeira, Sherry)

Vina prema boji

Bijela

Dobivaju se od bijelog grožđa, u današnje vrijeme ona čine nešto manje od pola svih vina u svijetu. Većina bijelih vina pije se kad su mlada i osvježavajuća i voćnog okusa. Udio kiseline je obično većinego kod crnih vina, dok je udio alkohola nešto manji.

Ružičasta (Rose, Opolo)

Dobivaju se iz crvenog grožđa. Pulpa (meso) i kožica (koja sadržava boju) odvajaju se nakon samo nekoliko sati, zbog čega mali udio pigmenta prelazi u masulj. Posljedica toga je blijedo crvena boja vina umjesto tamnocrvene.
Prema tipu se rose vina svrstavaju u bijela vina (bez malolaktičnog vrenja)

Crna

Dobivaju se uvijek iz crnog grožđa. Većina crnih vina teža su od bijelih vina, naročito ako dolaze iz južnih vinorodnih regija. Posebnost crnih vina su njegova taninska svojstva. Tanin leži u kožici bobica i izdvaja se tijekom fermentacije. Mnogo tanina znači da vina trebaju dozrijevati u bačvama i kasnije se dugo usavršavati u bocama.

Pluteni ili navojni čep?

Sukladno tipu i kvaliteti vina te potencijalu čuvanja, proizvođači vina koriste se i različitim načinima začepljivanja boca. Vina namijenjena bržoj potrošnji bez osobitog potencijala čuvanja začepljuju se različitim tipovima plutenih čepova (od aglomeriranih-mrvljenih pluto, preko cijelog niza kvalitativnih i cjenovnih kategorija prirodnog pluta različitih dimenzija) terazličitim tipovima navojnih čepova – screwcap.

Nasuprot tome, pravi vinski biseri začepljuju se gotovo isključivo vrhunskim i vrlo skupim čepovima prirodnog pluta kako bi dijelom osigurali maksimalno povoljne uvjete dozrijevanja u boci, a dijelom i iz tradicionalnih razloga.

Odakle dolaze pluteni čepovi?

Većina ljudi pri spomenu riječi pluto najprije pomisli na čepove za boce u kojima se drži vino ili pjenušac. Taj prirodni, biorazgradivi materijal dobiva se od kore drveta koja se sama obnavlja. Pluto ili čepovina je vodonepropustan materijal dobiven iz tkiva kore hrasta plutnjaka čiji je latinski naziv Quercus suber.

Prosječno drvo može dati oko 25 kilograma pluta. Skidanje kore ne škodi drvetu. Zbog svojstva da ne propušta plinove i vodu, pluto predstavlja dobru zaštitu od isparavanja, a zbog elastičnosti i čvrstoće njegovih stanica, štiti i od mehaničkih povreda. Dvije trećine suvremene svjetske proizvodnje pluta daju prostrane plantaže ovog drveta u Španjolskoj i Portugalu.

KLIKNI ZA VINA NA AKCIJI

Newsletter - budite u trendu!

Molimo upišite valjanu email adresu.