Vrste piva za početnike:
o lagerima i aleovima

Objavljeno 02. studenog 2021.

Tradicija, industrijalizacija i craft preokret

Pivo je piće s tradicijom dugom više tisuća godina. Proizvodilo se u kućnoj radinosti, stoga je smatrano “ženskim poslom”, uz kuhanje i sve ono što se radi po kući. Pivarice su utkane u drevne legende od Mezopotamije i Egipta pa sve do Finske, one su pivo stoljećima proizvodile, pile (pivo se dugo i u mnogim kulturama smatralo ženskim pićem) i prehranjivale obitelji njegovom prodajom.
U kasnom srednjem vijeku pivarice su gotovo nestale, a popularnost piva vraćena je nakon prohibicije, kada su ga, s početkom proizvodnje u tvornicama, počeli raditi muškarci. Industrijalizacija je popularizirala uglavnom lager piva, ali s manje vrijednim sirovinama, a tek je craft revolucija (započeta prije 50-ak godina u SAD-u i puno puno kasnije kod nas) oživjela stare recepte i počela stvarati njihove nove i maštovite inačice. Vratila je kvalitetne sastojke i bogate arome, pa se na pivo danas sve više gleda kao na gastronomski doživljaj. Zasluženo.

Za sve je kriv kvasac

Sva piva možemo svesti u 3 kategorije: lager, ale i kisela piva. Za razlike među pojedinim vrstama piva uglavnom je zaslužan kvasac koji se koristi. Različiti kvasci uzrokuju različite tipove vrenja, a različiti tipovi vrenja dat će različite vrste piva

Lageri

Lager je novija pivska vrsta, stara dvjestotinjak godina, a potječe iz Bavarske i Češke. Ime je došlo od odležavanja - njem. lagern, najčešće u tamnim i hladnim špiljama (ali to je već neka druga tema). Lageri su piva pri čijoj se proizvodnji koriste kvasci koji fermentiraju na nižim temperaturama (5–13°C i zato ih zovemo pivima donjeg vrenja), fermentacija se odvija sporo, a nakon fermentacije kvasci se spuštaju na dno. Lageri su pitki i najčešće ih se zamišlja svijetlima, iako to nije istina. Lageri imaju više stilova, a ovdje ćemo nabrojati samo neke:

Pilsner je zlatni, hmeljasti, aromatični, suhi Lager iz Plzena u Češkoj. Prvi put je proizveden sredinom 19. stoljeća.

Weissbier, Weizenbier je tipično alpsko pivo, karakteristično za Austriju i Njemačku. Specifičnu aromu dobiva od pšenice, gušće je i slađe od pilsnera.

Helles je tradicionalno svijetlo pivo iz Bavarske, nježnijeg okusa od pilsnera.

Märzen je tamnosmeđi njemački lager punog okusa s više slada. Potječe iz Münchena.

Bock je uglavnom tamni lager, s većim postotkom alkohola (6,5%), tipičan za Bavarsku i Nizozemsku.

Dunkel je njemački tamniji lager, s manje alkohola u volumenu.

Schwartz je podvrsta dunkela crne boje i s aromama čokolade ili kave koje daje prženi slad.

Aleovi

Najpoznatiji aleovi potječu sa europskog sjevera, iz Belgije, Francuske i s britanskog otočja.
Ale je pivo kuhano s kvascima koji fermentiraju pri višoj temperaturi (15-25°C - zato ih nazivamo pivima gornjeg vrenja). Fermentacija kod aleova ne završava potpunom pretvorbom šećera u alkohol, pa su gušći, slađi, ne toliko suhi kao lageri i puno puno kompleksniji. Industrija se, između ostaloga, iz toga razloga odlučila dominantno za lagere koji su pitkiji. U 21. stoljeću, zahvaljujući craft revoluciji, aleovi ponovno dobivaju zasluženu pažnju i njihova je popularnost sve veća. Aleovi imaju nebrojeno mnogo stilova, pa predstavljamo samo neke:

Pale Ale je svijetlo ale pivo, s izraženim okusom slada i hmelja.

IPA (India Pale Ale) je pivo jače gorčine i jače arome od Pale Alea, s većim udjelom hmelja i alkohola u volumenu.

Session IPA je pivo većeg udjela hmelja, ali s manje alkohola u volumenu, zbog čega je pitkije od IPA-e.

Irish Ale je blago crvenkasto ale pivo koje potječe iz Irske. Jedan od mlađih pivskih stilova.

Porter je tamno i jako ale pivo, slatkastih aroma i osjetne gorčine.

Stout je tamno pivo kuhano s prženim ječmom koji daje arome kave i čokolade.

Witbier je svijetlo pšenično pivo koje potječe iz Belgije. Posebno je zbog dodatka korijandera i narančine kore.

Novi stilovi, mješoviti stilovi, ekperimentalni stilovi

Vrste piva sve je teže pobrojati. Neprestano se pojavljuju novi službeno priznati stilovi. Razlog je tome, uz sve veću popularnost craft piva, i velika dostupnost sastojaka zahvaljujući internetskoj prodaji te - zbog tehničkoga napretka - sve više mogućnosti za eksperimentiranje koje posljedično brišu granice među stilovima i spajaju nespojivo. Stoga podjelu na aleove i lagere treba poznavati i uvažavati prije svega kao stvar opće kulture i pivske tradicije, ali ne smije se zaboraviti da su danas granice među stilovima sve mutnije.
Zato je i kušanje piva, uživanje u pivu samom ili sparivanje piva s hranom danas uzbudljivije nego ikad prije.