Craft pivarstvo II. dio - Popularni stilovi
Objavljeno 22. travnja 2021.
U prethodnom broju obećali smo pojasniti vam neke od najznačajnijih pivskih stilova koje je craft revolucija vratila u optjecaj.
Napisao Hrabren Dobrotić
APA - Američki Pale Ale
Predvodnik američkih stilova, bilo da je riječ o popularnosti i dostupnosti ili njegovim karakteristikama u pogledu sastojaka. Američki je pale ale svijetlo pivo od zlatne prema bakrenoj boji, koje karakterizira dobar balans sladne pozadine (voćno i orašasto) s osobinama američkog hmelja (citrusne, smolaste, začinske i slične arome) ili tzv. hmeljem Novoga svijeta (tropske note, koštuničavo voće).
Jačinom i gorčinom ne doseže razinu IPA te se od njega očekuje pitkost, osvježavajući karakter i suh završetak. Jantarni, crveni i smeđi ale slični su s naglašenom sladnom komponentom kako u boji, tako i u tijelu i aromama koje daje slad, od tosta do karamele. Ovo „pivo za svaki dan“ dobro se slaže s mnogim jelima, vrlo često je partner burgerima i raznolikim pizzama, ali fino paše i uz laganija jela, poput sušija i salata.
IPA - Indian Pale Ale
Američki IPA je također jedan od najpopularnijih stilova piva u svijetu i njegove varijante su zaista brojne: osim klasičnog postoji crni, smeđi i crveni IPA, vari se s raži, može biti i s belgijskim kvascem, ali sve ih odlikuju aromatične sorte američkih hmeljeva i to u velikoj količini. Upravo to rezultira visokim intenzitetom arome i gorčine koja je proslavila ovaj stil. U klasičnoj formi obično je nešto svjetlije, jače i hmeljnije od APA-e. Iako je usmjereno na hmelj, očekivana je sladna podloga. Još jača i hmeljnija, ali i tijelom bogatija varijanta naziva se double IPA ili imperial IPA. Pasat će vam uz burger, posebno nešto pikantniji, kao i uz ljutu hranu te sečuansku kuhinju.
Porter i stout
Stilovi porijeklom iz Velike britanije uz neke su sitne preinake oživljeni craft pokretom. Američki štih dao im je na hmeljnosti i snazi, no moderne varijante bliske su povijesnim idejama portera i stouta. Porter je pivo smeđe prema crnoj boji, ugodnog balansa prženih nota i voćnih aroma tamnih sladova i estera (crveno voće, suho voće, šljiva) s američkim hmeljevima. Dok se u porteru ne očekuju oštre i zagorene note, stout ih dopušta uz napomenu da je riječ o crnom, ali nježnom, mekom i svilenkastom pivu, kojemu je izražena pitkost najjača strana. Snažnije, bogatije i gušće varijante nazivaju se double ili imperial, a vrlo dobro podnose, čak i traže, odležavanje u bačvi ili boci. Tradicionalno se porter slaže s pečenom i dimljenom hranom, roštiljem i kobasicama, ali i čokoladnim kolačićima, dok je stout bliži bogatim mesnim jelima poput odreska, ali tradicionalno i kamenicama. Za desert poslužite jaču varijantu s tamnom čokoladom.
Američko pšenično (American Wheat Ale)
Pšenično pivo koje ne teži prisutnosti voćnih estera kojima obiluju njegova njemačka i belgijska braća, američki pivari često će koristiti standardni ale kvasac za ovaj stil. Sadrži između 30 i 50% pšenice i pristojnu količinu hmelja. Pri kušanju piva, ovo je idealan stil za početak. Sparite ga s laganom hranom: salatama, piletinom, sushijem i laganim sirevima.
Britanski golden ale
Britansko pivo koje može biti nalik američkom pale aleu po količini hmelja, vrlo je osvježavajuće i pitko. Prema američkim standardima, cilj ovoga piva ne bi bio toliko pun okus, koliko svakodnevni i lagani odgovor na ponudu lagera i aleova velikih pivovara. Širok je dijapazon hrane s kojom se slaže, od piletine i plodova mora do ljute hrane.
Saison
Pivo duge i šarene povijesti porijeklom iz valonskih regija Belgije. Moderna varijanta je svijetla (može biti i tamnija), osvježavajuća sa srednjom gorčinom, srednje jačine (zna biti i jače), visoke karbonizacije, i suhog završetka. Može koristiti i druge žitarice osim ječma, a za njega je ključan kvasac koji daje fine voćne estere i ugodne fenole.
Za bogatiji okus često se dodaje i začin, primjerice papar. Spariti ga možete s intenzivnijim salatama, piletinom, bogatijim jelima od plodova mora, ovčjim sirom. Žešće varijante idu dobro sa zrelim kozjim sirom.
Kiselo/divlje pivo
Trend u porastu su takozvana divlja piva, što uključuje niz varijacija utjecaja različitih mikroba izuzev pivarskoga kvasca. Kategorija je stoga vrlo široka i otvorena, a najčešće su varijante pivo s Brettanomyces kvascem, kiseljena piva, piva spontane fermentacije i drugo.
Berliner Weisse
Kiselo pivo u Europi ima dugu tradiciju, posebno u Belgiji, no veoma svijetlo, osvježavajuće i lagano pšenično kiselo pivo potječe iz Njemačke. Odlikuje ga čista mliječna kiselina i visoka karbonizacija te krušno tijelo koje ne dopušta kiselini da preuzme nepce. Trpki završetak ne bi trebao biti pretjerano kiseo, ali u Njemačkoj ga ipak možete popiti s par kapi malinovca za dobru mjeru. Slaže se dobro s najlakšim salatama, plodovima mora te eventualno blagim sirevima.
